Iako je već kraj oktobra, duži period bez padavina prouzrokovao je probleme sa vodosnabdijevanjem u Palama, hidrološka situacija je veoma teška, a građani Srpske gledaju u nebo iščekujući kišu.
Zbog svega navedenog u Palama je uvedena redukcija vode, a, kako je kazao Boris Gojković, direktor paljanskog preduzeća “Vodovod i kanalizacija”, u posljednja četiri mjeseca zabilježeno je četiri do pet kišnih dana, uglavnom sa lokalnim pljuskovima, koji nisu znatnije poboljšali stanje na izvorištima.
“Izuzetno je teška situacija i iz dana u dan se nadamo novim padavinama. Za uredno vodosnabdijevanje potreban nam je kontinuitet padavina, ali i zime sa više snijega, čijim se topljenjem dopunjavaju podzemne akumulacije”, naveo je Gojković za Srnu.
On je rekao da je ovogodišnja suša jedna od najtežih koje pamte dugogodišnji radnici preduzeća, te je naveo da je pravo čudo što su redukcije na širem području Pala uvedene tek u oktobru.
Gojković je ocijenio da su za normalizaciju vodosnabdijevanja užeg gradskog područja Pala potrebna tri do četiri kišna dana, dok su za oporavak izvorišta vrela Prače, sa kojeg se snabdijevaju Jahorina, Istočno Novo Sarajevo, te Sarajevo, potrebne znatno obilnije padavine u trajanju od desetak dana.
Vodostaji rijeka širom Srpske i dalje niski
I vodostaji brojnih rijeka širom Srpske su i dalje niski. Prema podacima Republičkog hidrološkog zavoda, nizak je vodostaj Une, Sane, Usore, Bosne, ali i Vrbasa.
Iako se građani Banjaluke napajaju, između ostalog, i vodom iz Vrbasa, iz banjalučkog “Vodovoda” pojašnjavaju da nemaju problema sa vodosnabdijevanjem.
Kako su potvrdili za “Nezavisne novine”, redukcije vode nema, iako su i seoska izvorišta sa vidno smanjenim kapacitetom vodom.
Stručnjaci: Za očekivati sušne godine
Goran Trbić, profesor klimatologije i dekan banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF), za “Nezavisne novine” ističe da nas čekaju sve sušnije godine, a pogotovo ljeta.
“Takođe, sve su toplije zime sa sve manje snijega. Nažalost, globalni trendovi su takvi i sigurno nas očekuju problemi sa vodom u budućnosti. Sad moramo tražiti način da upravljamo postojećim vodnim resursima, ali i da širimo te mreže vodosnabdijevanja u budućnosti”, rekao je Trbić.
On poručuje da brojna istraživanja ukazuju na to da nas u narednih nekoliko godina očekuje povećanje temperature.
“Posljednje dvije-tri godine su evidentne klimatske promjene kod nas. To zahtijeva dodatna istraživanja i svakako drugačiji način upravljanja resursima. Veoma je bitno obnavljanje vodovodnih mreža, a treba tražiti kako da pravimo veće akumulacije vode, pitke, ali i tehničke vode”, ističe Trbić.
Stari vodovodi zahtijevaju obnovu i ulaganja
I Gojković je ukazao na potrebu ulaganja u vodovodnu infrastrukturu s obzirom na razvoj turizma i sve intenzivniju gradnju u opštini Pale, i na Dvorištima i Ravnoj planini, Kremenitim brdima.
On je naveo da su pojedini sistemi i mreže veoma stari, ističući da je vodovodna mreža na Jahorini izgrađena prije Zimskih olimpijskih igara, dok su sistemi Mokro i Podgrab stari oko 70 godina.
Prema njegovim riječima, neophodno je raditi na rekonstrukciji dotrajalih cjevovoda, smanjenju gubitaka vode, izgradnji dodatnih rezervoara i unapređenju hidrotehničke infrastrukture kako bi postojeći sistem mogao da odgovori i na buduće potrebe.
Izvor: Nezavisne novine
