BANJALUKA – Usljed suše, te rasta cijena energije, ali i geopolitičkih napetosti, u julu su blago porasle cijene hrane na svjetskom nivou, što je još jedan signal za BiH da se što se više okrene sopstvenoj proizvodnji hrane, a da ne bi zavisila od uvoza.

* Svjetske cijene hrane blago porasle u julu
* Cijene pšenice porasle 5,8 odsto, a kukuruza 3,6 odsto
* Biljna ulja poskupjela dva odsto, a šećer 5,6 odsto

Ekonomista Igor Gavran smatra da nema osnova za nova poskupljenja u BiH. Suša prijeti domaćim usjevima i mogla bi uticati na prinose i cijene. Cijene žitarica i biljnih ulja ponovo rastu. Prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), rast cijena šećera, žitarica i biljnih ulja nadmašio je neznatan pad cijena mesa i mliječnih proizvoda.

“Indeks cijena žitarica porastao je 3,4 odsto u odnosu na jun, poništivši majski pad, i sada je 6,9 odsto viši nego u julu 2025. godine. Cijene pšenice skočile su 5,8 odsto – ponajviše zbog nastavka poremećaja u izvozu iz crnomorske regije i zabrinutosti oko uticaja nedavnih vrućina na prinose u ključnim zemljama proizvođačima. Cijene kukuruza porasle su 3,6 odsto, na šta su uticali toplo i suvo vrijeme u dijelovima SAD te rast cijena energije usljed pojačanih geopolitičkih napetosti”, navodi se.

Takođe, i indeks cijena biljnih ulja porastao je dva odsto u odnosu na jun, dostigavši najviši nivo od juna 2022. godine.

“Rast cijena palminog ulja podstakli su snažna potražnja iz indonežanskog sektora biodizela i više cijene sirove nafte. Cijene sojinog ulja takođe su porasle zbog stalne snažne potražnje za sirovinama u SAD i veće globalne uvozne potražnje”, pojašnjava se i dodaje da je indeks cijena šećera porastao 5,6 odsto u julu.

Tržišni izgledi zavise od vremenskih prilika
FAO upozorava da tržišni izgledi u velikoj mjeri zavise od vremenskih prilika, a posebno El Ninjo fenomena, kao i od nestabilnosti na tržištu energije i đubriva.

S druge strane, indeks cijena mesa pao je za 2,8 odsto u odnosu na junski rekordni nivo – što je prvi pad u ovoj godini, dok je i indeks cijena mliječnih proizvoda smanjen za 0,7 odsto.

A da li će sve navedeno uticati na nova poskupljena u BiH? Ekonomista Igor Gavran za “Nezavisne novine” pojašnjava da, iako bi ovakve vijesti mogle poslužiti kao dodatni izgovor za poskupljenja, realnost je takva da cijene hrane u BiH odavno ni približno ne odražavaju stvarne troškove, već su daleko iznad svih razumnih granica.

Nema osnova za nova poskupljenja u BiH
“Zbog toga nema nikakvog osnova za dalja poskupljenja, čak i kada bi svjetske cijene mnogo više porasle. Uostalom, neke od navedenih proizvoda i mi sami proizvodimo u dovoljnim količinama (ulje i šećer), što još manje opravdava njihovo poskupljenje u BiH”, ističe Gavran.

On dodaje da cijene energenata “od početka američke agresije na Iran osciliraju, ali i njihov nivo trenutno nije maksimalan u odnosu na neke ranije faze rata”.

“Ni to nije opravdanje za nova poskupljenja. Ukratko, ovo je dodatni signal koji ukazuje koliko je važno imati vlastitu proizvodnju hrane i što manju ovisnost o uvozu bilo čega, ali nažalost u BiH to nije dovoljno, ako se formiranje cijena ne zasniva na stvarnim troškovima”, kaže Gavran.

Zaključuje da objektivnih razloga za nova poskupljenja nema, ali da i te kako ima osnova za smanjenje cijena.

Inače, ranije ovog mjeseca su u razgovoru za “Nezavisne” i povrtari iz BiH upozorili da su usljed suše na udaru sve kulture – od ratarstva, odnosno kukuruza, suncokreta i soje, pa do povrća, paprike i paradajza.

Oni su napomenuli da će posljedice biti velike ukoliko se ove vrućine nastave, a kao posljedice suše navode smanjenje prinosa i kvaliteta, kao i mogućnost rasta cijena.

(Nezavisne novine)