Globalne cijene nafte naglo su pale, dok su akcije na berzama porasle nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli uslovni dvonedeljni sporazum o prekidu vatre koji predviđa ponovno otvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

Cijena referentne sirove nafte Brent pala je za oko 13 odsto na 94,80 dolara po barelu, dok je američka nafta zabilježila pad veći od 15 odsto i trgovala se po cijeni od 95,75 dolara, prenio je BBC.

CIjene više nego prije sukoba
Uprkos tome, cijene su i dalje više nego prije početka sukoba 28. februara, kada se nafta prodavala za oko 70 dolara po barelu.

Cijene energije su prethodnih nedjelja naglo porasle zbog ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju naftom i gasom sa Bliskog istoka, nakon što je Iran zaprijetio napadima na brodove koji koriste Ormuski moreuz kao odgovor na američke i izraelske vazdušne udare.

Rast berzanskih indeksa
Nakon objave sporazuma, berzanski indeksi u azijsko-pacifičkom regionu zabilježili su snažan rast.

Japanski Nikei 225 porastao je za pet odsto, južnokorejski Kospi za skoro šest odsto, hongkonški Hang Seng za 2,8 odsto, dok je australijski ASX 200 skočio za 2,7 procenata.

Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je na društvenim mrežama da je pristao da obustavi bombardovanje Irana na dvije nedjelje, pod uslovom da Teheran odmah i bezbjedno ponovo otvori Ormuski moreuz.

Analitičari ocjenjuju da je Vašington vjerovatno bio oprezan zbog rizika da bi dalja eskalacija sukoba mogla da izazove nagli rast cijena energije i ozbiljne ekonomske posljedice.

Plovidba kroz Ormusku moruz
Tokom primirja se očekuje da dio tankera koji su čekali u blizini moreuza ponovo nastavi plovidbu, što bi moglo da donese određeno olakšanje tržištima u narednim nedjeljama.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da je malo vjerovatno da će se proizvodnja energije na Bliskom istoku u potpunosti oporaviti dok se ne postigne trajni mirovni sporazum.

Zbog oštećenja energetske infrastrukture u regionu, obnova proizvodnje mogla bi da potraje mjesecima.

Šteta ogromna
Prema procjenama istraživačke firme “Rystad Energy”, sanacija štete nanesene energetskom sektoru mogla bi da košta više od 25 milijardi dolara i potraje godinama.

Ekonomske posljedice sukoba posebno su pogodile azijske zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na energente iz Persijskog zaliva.

Filipini, koji gotovo svu naftu uvoze sa Bliskog istoka, proglasili su krajem marta nacionalnu energetsku vanrednu situaciju nakon što su cijene goriva više nego udvostručene.

U regionu su mnoge avio-kompanije povećale cijene karata i smanjile broj letova zbog naglog rasta cijena mlaznog goriva, dok su vlade i kompanije najavile mjere za ublažavanje posljedica visokih cijena energije i nestašica goriva, prenosi Tanjug.

Stručnjaci upozoravaju da će biti potrebno vrijeme da se tržište energije stabilizuje i cijene vrate na nivoe prije izbijanja sukoba.