Napadi gavrana na jagnjad, guske pa čak i prasiće sve češće zabrinjavaju stočare u pojedinim dijelovima Njemačke. Prema istraživanju koje su sprovele tamošnje poljoprivredne organizacije, brojni uzgajivači prijavljuju povrijeđene ili usmrćene životinje, kao i sve veći emocionalni i finansijski pritisak, piše “Agrarheute”.

Na jugozapadu Njemačke u regiji Baden-Vurtemberg, oko Karlsruea, pastir Jan-Rene Hartman već se godinama suočava s ovim problemom. Posebno tokom perioda janjenja bilježi pojačane napade. Prema njegovim riječima, gavrani ciljano napadaju vrlo mlade ili oslabljene životinje, pri čemu kljucaju područje očiju ili pupka neposredno nakon okota.

Osim ekonomske štete, Hartman ističe i osjećaj nemoći koji dodatno otežava svakodnevni rad. Kako navodi u prilogu “ARD-a”, ptice često posmatraju stado s drveća te koriste povoljan trenutak za napad.

Stroga zaštita i podijeljena mišljenja
Slična iskustva imaju i braća Ernst i Stefan Fauser na području Švabiše Alb. Uz jagnjad, na njihovim su gazdinstvima stradale i guske, a zabilježeni su i pojedinačni slučajevi napada na prasad. Poljoprivrednici govore o dodatnom nadzoru stada, pokušajima rastjerivanja ptica i sve većem pritisku u ionako zahtjevnim uslovima poslovanja.

Gavran (Corvus corax) na nivou Evropske unije uživa strogu zaštitu. Predstavnici politike i dio naučne zajednice pozivaju se na starija istraživanja prema kojima se te ptice pretežno hrane strvinama.

Ministarstvo okoline savezne zemlje Baden-Vurtemberg ne vidi trenutnu potrebu za posebnim mjerama. Državni sekretar Andre Bauman iz stranke Alliance 90/The Greens (Zeleni, op.ur.) ističe kako istraživanja pokazuju da gavrani uglavnom napadaju već oslabljene ili nepokretne životinje.

Uzgajivači prepušteni sami sebi
Slično stajalište zauzima i NABU (Savez za očuvanje prirode i bioraznolikosti, op.ur.), koji smatra da su izvještaji o tzv. “gavranima ubicama” često pretjerani. Ipak, brojni uzgajivači stoke osjećaju se prepuštenima sami sebi.

Prema anketi SWR-a sprovedenoj među oko 600 gazdinstava s uzgojem na otvorenom, nisu pogođena samo jagnjad, već i telad, svinje i guske, u nekim slučajevima s kobnim ishodom. Procjenjuje se da gubici na nacionalnom nivou dostižu nekoliko hiljada životinja godišnje.

Dok jedni pozivaju na smirivanje rasprave i dodatna naučna istraživanja, drugi traže konkretne mjere zaštite stada. Rasprava o ravnoteži između zaštite divljih vrsta i interesa stočara tako postaje sve intenzivnija, prenosi “AgroKlub”.