Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, kojim se obilježava dan kada je Isus Hrist vaskrsao iz mrtvih. Praznuje se tri dana i predstavlja takozvani “pokretni” praznik, što znači da se njegov datum mijenja svake godine, ali uvijek mora da bude u nedjelju.

Vaskrs je praznik koji simbolizuje pobjedu života nad smrću i koji proslavlja Isusov povratak u život, odnosno vaskrsenje.

U dugoj hrišćanskoj tradiciji proslave ovog praznika razvili su se i očuvali običaji koji, prema narodnom vjerovanju, donose sreću, zdravlje i blagostanje čitavoj porodici.

Običaji o Vaskrsu poslije božićnih najznačajniji su u srpskom narodu.

Za razliku od mnogobrojnih božićnih običaja koji su se primjenjivali a koji se i danas primjenjuju u tradiciji našeg naroda, običaji o Vaskrsu se primjenjuju u znatno manjem broju.

Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, iz svih pravoslavnih hramova čuju se zvona koja javljaju dolazak velikog praznika.
Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju liturgiju. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: “Hristos vaskrse!” i “Vaistinu vaskrse!”. Taj pozdrav koristi se sve do Spasovdana.

Kada dođu iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću i čitaju se molitve. Ako ne umije da otpjeva vaskršnji tropar, domaćin naglas čita “Očenaš”.

Poslije zajedničke molitve, ponovo, svi jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu. Na stolu stoji ukrašena činija sa obojenim jajima.

Vaskrsu prethodi veliki vaskršnji post u trajanju od sedam sedmica i prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja.

Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tada nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače.

Tucanje jajima jedan je od najstarijih vaskršnjih običaja.

Taj se običaj još naziva i “borba jajima”, jer jedan “borac” izaziva drugog te se oni “tucaju jajima” sve dok nekome ne pukne ljuska. Pobjednik je onaj čija je ljuska ostala neoštećena. Ovakva takmičenja organizuju se i u portama crkvi nakon liturgije ili na drugim prigodnim mjestima.

Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se daruje obojenim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

Vaskrs se slavi tri dana. Prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa zove se pobusani ponedjeljak. Toga dana, prema narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obilježava kao i zadušnice. Naime, izlazi se na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi i sveštenik obavlja parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose obojena vaskršnja jaja na grob, i potom dijele sirotinji.