U Fočanskom protoprezviteratu krajem 1904. godine, navedena je i parohija Miljevina. U istoj se navidi da u Miljevinskoj parohiji ima 37 okolnih mijesta, kao i jedna crkva, sa 261 domom u kojima živi 2.383 pravoslavnih duša.
Tu živi 402 bračna para; Godine 1904. rodilo se 120 djece, vjenčalo se 27 bračnih parova, a umrlo 53 osobe. Nema nikakvih podataka o školi, učiteljima i školskoj djeci.
Pravoslavna crkva u Miljevini posvećena je Sv. proroku Iliji. Oko nje je pravoslavno groblje.
Par godina kasnije, u skjedećem izvještaju saznajemo da je u Miljevini, novembra 1916. godine, umro stari paroh pop Lazar Kočović, star 80 ljeta.
Krajem 1931. godine doneta je odluka da se gradi prva škola u Miljevini. Gradnja je završena 1932. godine, i prva školska godina je bila 1932/1933. Od nastanka njeno ime je bilo OŠ “Herceg Šćepan”, a prvi učitelj je došao iz Crne Gore, Jovan Vlahović. Mladi učitelj je bio vrlo vrijedan i sposoban, pa je pored školski obaveza razvio društveni život u mijestu. Isti je vodio večernje tečajeve za opismenjavanje starijih, organizovao je kulturne grupe među mladima, koje su izvodile pozorišne predstave ili se bavile pisanjem.
Mladi diletanti su izvodili pozorišni komad “Jazavac pred sudom”, sa puno uspjeha. Tridesetih godina 20. vijeka ,u Miljevini he osnovan i Podmladak Crvenog krsta, Streljačka družina, Društvo trezvenjaka, Sokolsko društvo.
Sokolsko društvo u Miljevini osnovano je tokom ljeta 1933. godine. Prvi javni sokolski čas održalo na Ilindan, 2. avgusta te godine. Pored domaćih učesnika, učestvovali su i gosti iz Foče. Starješina miljevinskog društva bio je Vukan Stanković, a načelnik učitelj Jovan Vlahović. Čas je održan na sokolskom igrališnom stadionu u Ratajima, koje je podignuto “na istorijskom mestu, gdje su bila carska dobra nekada”.
Dana 10. decembra te godine održana je prva sokolska akademija sa zabavom. Između ostalog izveden je pozorišni komad “Slatka sirotinja”. Sljedeće 1934. godine Miljevci su proslavili državni i sokolski praznik Dan ujedinjenja, 1. decembar. U okviru programa najupečatljiviji dio bio je, izvođenje guslarske pjesme “Pogibija kralja Aleksandra”, u izvedbi Jovana Vlahovića, učitelja u Miljevini.



