Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 27. oktobra, obilježavaju praznik Prepodobne mati Paraskeve, u narodu poznate kao Sveta Petka, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavlju.

Sveta Petka posebno je poštovana među srpskim narodom, a vjeruje se da je zaštitnica žena, siromašnih, bolesnih i svih koji joj se s vjerom obraćaju za pomoć.

Mnoge porodice proslavljaju je kao krsnu slavu, dok veliki broj vjernika na ovaj dan odlazi u crkvu, pali svijeće i moli se za zdravlje, mir i blagostanje svojih najbližih.

Ko je bila Sveta Petka?
Prepodobna mati Paraskeva rođena je u 11. vijeku u Epivatu, nedaleko od Carigrada, u imućnoj i pobožnoj porodici.

Prema crkvenom predanju, još kao djevojčica pokazivala je veliku ljubav prema vjeri i pomaganju siromašnima. Nakon smrti roditelja napustila je porodični dom i posvetila život molitvi, postu i duhovnom podvigu.

Dio života provela je u Jordanskoj pustinji, a pred kraj života vratila se u rodni kraj, gdje je i preminula.

Njene mošti tokom vijekova prenošene su u različite gradove, a danas se čuvaju u rumunskom gradu Jašiju, gdje predstavljaju jedno od najznačajnijih pravoslavnih svetilišta.

Šta se radi na Svetu Petku?
U narodnoj tradiciji ovaj praznik posebno je povezan sa ženama, majkama i djevojkama.

Vjernici na Svetu Petku odlaze na liturgiju, a oni koji nisu u mogućnosti da posjete hram često se mole kod kuće, pred ikonom svetiteljke.

Prema narodnim običajima, na ovaj dan izbjegavaju se teški fizički poslovi, naročito oni koji su se nekada obavljali u domaćinstvu, poput pranja, predenja i šivenja.

Ipak, važno je razlikovati narodne običaje od crkvenog učenja. Crkva naglašava značaj molitve, ljubavi prema bližnjima i činjenja dobrih djela, a ne strah od obavljanja svakodnevnih poslova.

Narodna vjerovanja vezana za Svetu Petku
U narodu postoji vjerovanje da Sveta Petka posebno štiti žene i djecu, kao i da pomaže onima koji se suočavaju s bolešću ili velikim životnim teškoćama.

Prema jednom od starih vjerovanja, djevojke koje žele da se udaju mole se Svetoj Petki za sreću u ljubavi i porodičnom životu.

Takođe se vjeruje da molitve upućene ovoj svetiteljki imaju posebnu snagu kada dolaze iz iskrene vjere.

U pojedinim krajevima postoji običaj da se uoči praznika posti i da se veče provede u miru, bez svađa i teških riječi.

Ova vjerovanja dio su narodnog nasljeđa i ne predstavljaju crkvena pravila niti obećanje da će se određene želje ostvariti.

Zašto se Sveta Petka toliko poštuje?
Poštovanje Svete Petke duboko je ukorijenjeno u pravoslavnoj tradiciji na Balkanu.

Njoj su posvećene brojne crkve, manastiri i izvori za koje se u narodu vjeruje da imaju iscjeliteljsku moć.

Jedno od poznatih mjesta posvećenih ovoj svetiteljki jeste kapela Svete Petke na Kalemegdanu u Beogradu, gdje vjernici dolaze da se pomole i uzmu vodu s izvora.

Za mnoge pravoslavne porodice praznik Svete Petke nije samo dan poštovanja svetiteljke već i prilika da se okupe, pomire i posvete više pažnje svojim najbližima.