U Banjaluci će danas biti obilježen Dan pobjede u Prvom svjetskom ratu, služenjem pomena na Groblju Sveti Pantelija žrtvama Veleizdajničkog procesa i Srbima stradalim u Velikom ratu.
Naime, u Srbiji, Republici Srpskoj i brojnim zemljama svijeta 11. novembra obilježava se Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, u znak sjećanja na dan kada je 1918. godine okončan četvorogodišnji sukob.
Srbija je u Velikom ratu izgubila više od četvrtine stanovništva. Simboli praznika su Natalijina ramonda, cvijet koji predstavlja obnovu i izdržljivost, i traka Albanske spomenice, koja podsjeća na stradanje i povlačenje srpske vojske preko Albanije, prenosi RTS.
Sjećanje na 11. novembar 1918. godine, kada je potpisano primirje u Prvom svjetskom ratu – u Srbiji i mnogim zemljama širom svijeta slavi se kao Dan primirja.
U francuskom gradu Kompjenju, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša, 11. novembra 1918. godine u 11.00 potpisano je primirje u Prvom svjetskom ratu.
Primirjem iz vagona sile Antante i Njemačka okončale su sukob prije 105 godina. Ipak, tu nije bio kraj.
Pregovori o uslovima mirovnog sporazuma su nastavljeni, a potom i dogovoreni, ali tek Versajskim mirom 28. juna 1919. godine, Prvi svjetski rat je i zvanično okončan.
Dan primirja se obilježava u isto vrijeme u svim glavnim gradovima država pobjednica, poput, pored Srbije, i Velike Britanije, Francuske, Italije, Rusije, SAD, Novog Zelanda, Belgije.
Koliko je Srbija izgubila stanovnika u Velikom ratu?
U do tada najstrašnijem sukobu koji je svijet vidio, prema podacima Konferencije mira u Parizu 1919, Srbija je izgubila 1.247.435 ljudi, odnosno 28 odsto cjelokupnog stanovništva koje je imala prema popisu iz 1914. godine. Od tog broja poginulo je ili umrlo od rana i epidemije 402.435 vojnika.
Dan primirja u Prvom svjetskom ratu se kao državni praznik u Srbiji proslavlja od 2012. godine.
Amblem Dana primirja čine motiv cvijeta Natalijine ramonde i motiv trake Albanske spomenice.
Cvijet feniks – Natalijina ramonda
Simbol praznika je Natalijina ramonda – cvijet feniks, jer i kada se potpuno osuši – može ponovo da oživi poslije kiše ili malo zalivanja.
Ime je dobila po kraljici Nataliji – Ramonda nathaliae.
Samo tridesetak biljnih vrsta ima tu osobinu. Ramonda je otkrivena tridesetih godina XIX vijeka u Španiji, ali ju je kao novu vrstu otkrio Josif Pančić 1874. godine. Nazvao ju je ramonda serbika (Ramonda serbica).
Sava Petrović, ljekar na dvoru kralja Milana, otkrio je deset godina poslije Pančića, da na Balkanu postoji još jedna vrsta sa drugačijim listovima. Nazvao ju je po kraljici Nataliji – Ramonda nathaliae, Natalijina ramonda.
Danas je ovaj cvijet, zbog neobične osobine da oživi i nakon potpunog sušenja, simbol izdržljivosti srpske vojske u Prvom svjetskom ratu, ali i simbol stradanja srpskog naroda koji je poslije toga uspio da obnovi svoju državu.
Albanska spomenica za vjernost otadžbini
Albanska spomenica, medalja za spomen na povlačenje srpske vojske preko Albanije, uspostavljena je 5. aprila 1920. godine ukazom prestolonasljednika princa-regenta Aleksandra Karađorđevića u tada već novoj državi – Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
Na aversu medalje, ispod orla, nalazi se medaljon uokviren lovorovim vijencem sa profilom glave Aleksandra Karađorđevića i natpisom: Svojim ratnim drugovima Aleksandar. Na reversu je natpis u tri reda: Za vjernost otadžbini.